AKUTNI PROLJEV

Najčešći su uzrok akutnoga proljeva infekcije izazvane virusima, posebno rotavirusom, te u manjoj mjeri bakterijama i parazitima. Često ga prate visoka tjelesna temperatura, grčevi u trbuhu, gubitak tjelesne mase, glavobolja i povraćanje. Obično traje od nekoliko dana do dva tjedna.

Virusni proljev

Rotavirusne infekcije mogu se pojaviti tijekom cijele godine, a najčešće su od studenoga do svibnja. Možemo se zaraziti više puta. Kod djece je infekcija izazvana rotavirusom opasnija, osobito kad se prvi put zaraze. Infekcije se mogu spriječiti cijepljenjem. Rotavirusom se do pete godine života zarazi čak 95 % djece.

Proljev uzrokuje tešku dehidraciju koja može ugroziti život, posebno kod djece i starijih. Danas je dehidracija još uvijek uzrok smrtnosti djece, a istodobno je povezana i s hospitalizacijama i većim troškovima za zdravstvenu skrb. Prema istraživanjima u Europi godišnje od dehidracije zbog proljeva umre čak 231 dijete, što je zastrašujući podatak.

Infekcija izazvana rotavirusom jako se brzo širi, osobito u zatvorenim prostorijama u kojima se zadržava puno ljudi. Zbog velike zaraznosti i jednostavnoga širenja rotavirus je često uzročnik epidemija proljeva u vrtićima, domovima za starije i nemoćne te u bolnicama. Ako oboli dijete, velika je opasnost da proljev dobiju i drugi članovi obitelji (podaci pokazuju da barem 33 % odraslih oboli od probavnih bolesti).

Kako prepoznajemo infekciju izazvanu rotavirusom?

Prvi znakovi infekcije javljaju se od 12 sati do 4 dana nakon kontakta s virusom. Simptomi su:

• povraćanje,
• bolovi u trbuhu,
• može biti prisutna povišena tjelesna temperatura,
• rjeđe se pojavljuju i znakovi prehlade,
• Slijedi proljev, koji je glavni znak bolesti.

Povraćanje i proljev mogu prouzročiti opasan gubitak tekućine i elektrolita, odnosno dehidraciju, koja se očituje kao:

• povećana žeđ,
• suha usta i ispucale usne,
• upale oči te blijeda i hladna koža,
• dijete piški manje nego obično, urin je tamnije boje i može imati neugodan miris.

Bakterijski proljev

Proljevi što ih uzrokuju bakterije najčešće nastaju zbog trovanja hranom ili vodom. Probavne tegobe može nam prouzročiti promijenjena, ali inače bezopasna bakterijska flora okoline. Proljevi se mogu pojaviti kod kuće, međutim najčešće se možemo zaraziti na putovanjima, gdje smo izloženi promjeni prehrane i okoline. Proljev na putovanju može se pojaviti odmah nakon infekcije, a kod nekih osoba tek sedmi dan nakon povratka s putovanja.

Putnici se najčešće zaraze:

• sirovim, neopranim voćem i povrćem,
• mliječnim proizvodima,
• sirovim mesom ili
• pijenjem pića s kockama leda.

Kada posjetiti liječnika?

Opća je preporuka da posjetite liječnika ako se za 2–3 dana proljev ne smiri, odnosno ako primijetite prve znakove dehidracije.

Kod djece treba obavezno uzeti u obzir dob: što je dijete mlađe, to se prije savjetuje posjet liječniku.

Sprječavanje širenja infekcije

• Izuzetno je važno redovito i temeljito pranje ruku. Ruke dezinficirajte nekoliko puta na dan.
• Vodite računa o održavanju čistoće! Redovito čistite, zračite i dezinficirajte sanitarne te druge potencijalno zagađene prostorije i površine. Ako u obitelji već imate nekoga s virusnim proljevom, koristite različite tanjure, čaše ili pribor. Također koristite odvojene ručnike.
• Ako dijete povraća, sve morate jako dobro očistiti, prokuhati ili baciti u smeće. Prljave pelene morate što prije iznijeti iz stana, a rublje i posteljinu što prije oprati na visokoj temperaturi. Preporučuje se i čišćenje površina, igračaka i predmeta koje dijete često dodiruje.
• Ako ste bolesni, ostanite kod kuće! Djeca i odrasli koji povraćaju ili imaju proljev u to su vrijeme najviše zarazni, pri čemu se sa stolicom izlučuje najviše štetnih mikroorganizama.

Međutim, kako bolesnici mogu biti zarazni još dan ili dva prije pojave simptoma ili su samo nositelji virusa, nije rijetkost da se cijele grupe zaraze virusnim proljevom u vrtićima, školama ili domovima za starije i nemoćne.

Hitni postupci kod proljeva

1. Trenutačno nadoknađivanje izgubljene tekućine i elektrolita

   Nadoknada tekućine prva je i najvažnija mjera kod proljeva i povraćanja. Neka oboljeli puno pije, preporučujemo više puta po manju količinu. Najbolje su rehidracijske otopine ili umjereno zaslađen čaj. Dodavanjem rehidracijske otopine u tijelo osim tekućine unosimo i elektrolite. Rehidracijska otopina sprječava dehidraciju, ali ne utječe na smanjenje proljeva. Za savjet upitajte liječnika ili farmaceuta u ljekarni.

2. Prehrana tijekom proljeva

   Kod proljeva nije potrebna nikakva posebna dijeta. Preporučuje se što prije početi piti, a šest sati od početka rehidracije i jesti. Ako dijete još dojite, činite to što češće, koliko god želi. To vrijedi i za djecu koja piju mliječnu hranu.
   
   Kod veće djece i odraslih također preporučujemo brzo uvođenje uobičajene, uravnotežene prehrane bez dijetnih ograničenja. Ako dijete dugo odbija hranu, a osobito ako odbija tekućinu i primijetite prve znakove dehidracije, treba potražiti liječničku pomoć.

3. Nadoknađivanje »dobrih« bakterija u crijevima i reguliranje probave

   Pri pojavi proljeva preporučuje se što prije uzeti proizvode s korisnim mliječnokiselinskim bakterijama. Treba izabrati dokazano učinkovite mliječnokiselinske bakterije (npr. Lactobacillus rhamnosus GG) i u dovoljnoj količini. Za savjet upitajte liječnika ili farmaceuta u ljekarni.

4. Važnost higijene

   Bolesnici zaraženi rotavirusom izuzetno su zarazni. Rotavirus se može širiti zrakom (kod povraćanja, kihanja i disanja), dodirivanjem zaraženih površina (igračaka, posteljine, kvaka, ručnika...) te konzumacijom zaražene hrane i pića (ako npr. jedemo istim priborom ili iz istoga tanjura).
   
   Rotavirusi su na sobnoj temperaturi stabilni i mogu se zadržati na dječjim igralištima, stolicama i stolovima po više mjeseci, stoga se preporučuje dezinficirati te površine. Čak i nakon preboljele infekcije uzročnici se još dugo izlučuju sa stolicom.