Antibiotici i probiotici: prvi uklanjaju štetne bakterije, a drugi naseljavaju zdrave
Antibiotici i proljev
Nakon uzimanja antibiotika često slijedi pojava proljeva. Zbog svog neselektivnog djelovanja antibiotici osim štetnih, patogenih bakterija, uništavaju i dobre bakterije koje povoljno djeluju na zdravlje i upravo promjena strukture mikrobiote (tj. bakterija koje naseljavaju neku okolinu, u ovom slučaju crijeva) vodi u razvoj proljeva.
Da upotreba antibiotika može izazvati razvoj proljeva, zabilježeno je još u 50. godinama prošlog stoljeća, nekoliko godina nakon početka upotrebe prvih antibiotika. Proljev se javlja u 5–49 % pacijenata koji uzimaju antibiotike, a može se pojaviti već na početku terapije ili do dva mjeseca nakon završetka uzimanja antibiotika. Proljev se osobito često javlja kod osoba koje uzimaju antibiotike sa širim spektrom djelovanja, kod starijih, pacijenata koji su već duže hospitalizirani i kod oralne primjene antibiotika
Antibiotici mogu prouzročiti proljev.
Probiotici jako pridonose smanjenju pojave proljeva kod antibiotičke terapije
Svjetska zdravstvena organizacija definira probiotike kao “žive mikroorganizme koji u odgovarajućim količinama pridonose zdravlju domaćina”. Klinička ispitivanja dokazala su da probiotici imaju važnu ulogu u liječenju i sprječavanju pojave proljeva kod antibiotičke terapije.
Jedno od većih ispitivanja provela je 2017. godine istraživačica Sara Blaabjerg sa suradnicima sa Sveučilišta u Kopenhagenu. U ispitivanju se usredotočila na analizu učestalosti pojave proljeva nakon uzimanja antibiotika kod ukupno 3631 ispitanika.
Između dobrovoljaca koji su istodobno s antibioticima uzimali i probiotike samo je 8 % dobilo proljev, koji je trajao prosječno tri dana, a taj postotak kod ispitanika koji nisu uzimali probiotike iznosio je 17 %, a proljev je prosječno trajao pet dana. Kao posebno učinkoviti iskazali su se probiotici koji su sadržavali bakteriju Lactobacillus rhamnosus GG ili kvasac Saccharomyces boulardii CNCM I-745.
Dokazano je da probiotici imaju važnu ulogu u liječenju i sprječavanju proljeva tijekom terapije antibioticima.
Kako djeluju probiotici?
Probiotičke bakterije natječu se sa štetnim, patogenim bakterijama za hranjive sastojke i životni prostor u crijevima. Tako s jedne strane patogenim bakterijama oduzimaju hranjive tvari, a s druge strane zauzimaju mjesta u crijevima koja bi inače zauzele patogene bakterije. Osim toga probiotičke bakterije izlučuju tzv. bakteriocine, molekule koje djeluju antimikrobno protiv štetnih bakterija i čak narušavaju signalizaciju između patogenih bakterija koje zato ne mogu djelovati tako usklađeno. Probiotici također potiču imunološki odgovor, koji zatim još učinkovitije djeluje na uzročnike bolesti.
Na što još treba paziti pri izboru i upotrebi probiotika?
Samo kvalitetni probiotici mogu osigurati blagotvorne učinke na tijelo, stoga pri kupovanju moramo paziti na više čimbenika. Najvažniji je pravilan izbor probiotika, pri čemu je jako važno da odaberemo odgovarajući bakterijski soj. Bakterije unutar iste vrste svrstavamo u različne podgrupe, tzv. bakterijske sojeve, koji su obično označeni kombinacijom brojeva i slova. Razine blagotvornih probiotičkih bakterija razlikuju se među bakterijskim sojevima.
Tako npr. probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG (gdje je Lactobacillus naziv roda, rhamnosus naziv vrste, a GG naziv soja) sprječava rotavirusne proljeve i proljeve povezane s uzimanjem antibiotika, atopične dermatitise i infekcije dišnog sustava, a drugi bakterijski soj iste vrste, npr. Lactobacillus rhamnosus PB01 (PB01 je naziv soja), poboljšava pokretljivost spermija i povećava prag boli, ali ne pridonosi sprječavanju proljeva koji se razvije zbog uzimanja antibiotika.
Samo kvalitetni probiotici pružit će blagotvorno djelovanje na tijelo, stoga moramo biti oprezni prilikom kupovine.
Probiotike čine živi mikroorganizmi i posljedično je njihova učinkovitost vremenski ograničena jer s vremenom odumiru. Važno je kupiti probiotike od pouzdanog proizvođačačiji su proizvodi farmaceutski provjereni i koji jamči da će dovoljan broj probiotičkih bakterija preživjeti do kraja roka upotrebe. Moramo također paziti da ih spremimo sukladno uputama proizvođača i da poštujemo rok upotrebe koji je naveden na ambalaži.
Izvori:
- Agamennone V. in sodelavci, 2018. A practical guide for probiotics applied to the case of antibiotic-associated diarrhea in the Netherlands. BMC Gastroenterology, 18: 103.
- Aggarwal J. in sodelavci, 2013. Probiotics and their Effects on Metabolic Diseases: An Update. Journal of Clinical and Diagnostic Research, 7(1):173-177.
- Daliri E.B. in sodelavci, 2015. New Perspectives on Probiotics in Health and Disease. Food Science and Human Wellness, 4(2):56-65.
- Kechagia M. in sodelavci, 2013. Health Benefits of Probiotics: A Review. ISRN Nutrition, 2013:481651.
- Kolaček S. in sodelavci, 2017. Commercial Probiotic Products: A Call for Improved Quality Control. A Position Paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 65(1):117-124.
- Mackowiak P.A., 2013. Recycling Metchnikoff: Probiotics, the Intestinal Microbiome and the Quest for the Long Life. Frontiers in Public Health, 1:52.
- McFarland L.V., 2008. Antibiotic-associated diarrhea: epidemiology, trends and treatment. Future Microbiology, 3(5): 563-578.
- Markowiak P. in Slizewska K., 2017. Effects of Probiotics, Prebiotics and Synbiotics on Human Health. Nutrients, 9(9):1021.
- Guarner F. in sodelavci, 2017. Probiotics and prebiotics. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines.
