Česte bakterijske infekcije kod djece
Antibiotici se upotrebljavaju za liječenje bakterijskih infekcija, a kod virusnih infekcija ne djeluju. Budući da po svijetu raste otpornost bakterija na antibiotike, bakterijske infekcije obavezno treba točno dijagnosticirati i liječiti.1
Koje su najčešće bakterijske infekcije kod djece?
Upala srednjeg uha
Do treće godine života približno tri četvrtine djece i njihovih roditelja susrest će se s najmanje jednom upalom srednjeg uha.2 Ona često slijedi nakon infekcije gornjega dijela dišnog sustava zbog loše prohodnosti nosa i Eustahijeve cijevi. Najčešći su simptomi bol u uhu, povišena tjelesna temperatura i ostali simptomi upale gornjih dišnih putova.
Iako je kod upale srednjeg uha u čak 80 % prisutna bakterijska infekcija, ne preporučuje se trenutačno liječenje antibioticima, nego se 2 do 3 dana prati stanje djeteta.
Kada je antibiotik pravi izbor?
Ako se do ponovnog posjeta liječniku stanje ne poboljša ili se čak pogorša; kad se potvrdi dijagnoza bakterijske upale; kod težeg razvoja bolesti; kod jakih bolova u uhu i kod tjelesne temperature više od 39 °C. U svakom slučaju, antibiotici se upotrebljavaju kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci. Čak se 4 od 5 slučajeva upale srednjeg uha izliječe sami u roku od 7 do 14 dana.2
Za liječenje angine, upale srednjeg uha ili sinusa liječnik može propisati antibiotike koji uzrokuju proljev kod svakog petog djeteta.
Angina
Izrazom angina označavamo upalu krajnika i ždrijela. Najčešći uzročnik takozvane gnojne angine je bakterija beta-hemolitički streptokok skupine A. Najčešće se javlja između 5. i 15. godine života i razmjerno je rijetka kod predškolske djece.
Simptomi se javljaju iznenada i obuhvaćaju:
- bolno ždrijelo,
- poteškoće kod gutanja,
- povišenu tjelesnu temperaturu,
- otečene krajnike i ždrijelo.
Dijagnozu bakterijske infekcije liječnik potvrđuje brisom ždrijela, a tek zatim uvodi liječenje antibioticima. Taj tip bakterije također uzrokuje šarlah, koji ima skroz jednak tijek bolesti, samo što se kod šarlaha javlja rašireni kožni osip. Zato je dijagnoza šarlaha brža i što prije treba početi liječenje antibiotikom.2
Upala sinusa
Sinusitis ili upala sinusa u 95 % slučajeva uzrokuje virusna infekcija poznata kao obična prehlada. Kod približno svakog desetog djeteta virusnoj infekciji gornjega dijela dišnog sustava pridružuje se i sekundarna bakterijska infekcija.
Bakterijski sinusitis najčešće uzrokuju jednake bakterije kao i infekciju srednjeg uha. Zbog njegove lokacije liječnik ne može napraviti bris inficiranih sinusa i teško mu je razlikovati virusnu upalu sinusa od bakterijske. Najbolji dokaz da je riječ o bakterijskoj infekciji jest trajanje simptoma. Začepljen nos, kašalj i bolovi u grlu kod bakterijske infekcije traju više od 10 dana i nema vidljivoga poboljšanja.
Virusna i bakterijska upala često prođu bez liječenja antibiotikom, ali ga liječnik po svojoj stručnoj procjeni može propisati.2 Diljem svijeta raste otpornost bakterija na antibiotike. Stoga njihova upotreba mora biti ciljana i prije svega opravdana.
Svaki kašalj i curenje nosa još ne znače da je vašem djetetu potrebno liječenje antibioticima jer mu mogu napraviti više štete nego koristi. Na virus, uzročnika prehlade, naime ne djeluju, a mogu prouzročiti proljev, što se prema nekim podacima može dogoditi čak kod svakog petog djeteta.2
Izvori:
- Vrečar. Predpisovanje antibiotikov v slovenskih zdravstvenih regijah in vzroki razlik v predpisovanju. Med Razgl 2009;48:189-204
- Alter SJ et al. Common childhood bacterial infections. Curr Probl Pediatr Adolesc Health Care. 2011 Nov;41(10):256-83
- Cochrane review 2015: Probiotics for the prevention of pediatric antibiotic-associated diarrhea
