Povezanost alergija i atopijskoga dermatitisa s crijevnom mikrobiotom u djece
U posljednjih nekoliko desetljeća u razvijenim je zemljama prisutan stalan porast učestalosti preosjetljivosti na hranu. Preosjetljivost na hranu obuhvaća široku paletu neželjenih reakcija na jedan ili više sastojaka namirnica poput bjelančevina, šećera, masti, ali i dodataka koji se koriste u prehrambenoj industriji (boje, konzervansi i sl.). Upravo iz tog razloga preosjetljivost se može razviti na bilo koju vrstu namirnice ili skupinu namirnica. Neželjena reakcija organizma na hranu može biti imunološki posredovana ili ne pobuđuje specifični imunosni odgovor. U djece su upravo imunološki posredovane alergije na hranu puno učestalije u usporedbi s preosjetljivošću neimunosnog podrijetla koja prevladava u odraslih osoba.
Iako se alergija na hranu može javiti na više od 170 različitih namirnica, osam je najčešćih prehrambenih alergena: kravlje mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, gluten, soja, riba, plodovi mora, orašasto voće i kikiriki.
Najbolji su način tretiranja alergija na hranu eliminacijske dijete, no one osim što utječu na kvalitetu svakodnevnog života mogu značajno utjecati na kvalitetu i primjerenost prehrane u dječjoj dobi. Eliminacija pojedinih namirnica ili, još šire, skupina namirnica, može značajno utjecati na dostupnost pojedinih nutrijenata važnih za rast i razvoj djece; primjerice alergija na proteine kravljeg mlijeka uključuje eliminaciju mlijeka, svih mliječnih proizvoda i proizvoda koji sadrže mlijeko te svih drugih životinjskih mlijeka iz prehrane djeteta, stoga postaje upitan odgovarajući unos kalcija, zbog čega treba prilagoditi prehranu i dati djetetu pravilnu supstituciju i/ili suplementaciju.
Međutim, osim hranjivih tvari, u prvom redu bjelančevina, omega-3 masnih kiselina te vitamina i minerala, eliminacija proteina kravljeg mlijeka podrazumijeva i eliminaciju fermentiranih mliječnih proizvoda i time gotovo jedini prirodni način unosa probiotičkih kultura u čovjekov organizam. Iako nije riječ o nutritivnom deficitu, svakako se radi o deficitu, no u ovom slučaju probiotika, stoga je logično osim suplementacije nutrijenata povremeno dodavati i probiotike. Budući da je najčešći probiotik prisutan u fermentiranim mliječnim proizvodima Lactobacillus rhamnosus GG, logično je učiniti suplementaciju u prvom redu tim probiotikom, međutim, na odmet nisu ni pripravci s miješanim kulturama Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.
Alergija na hranu u dječjoj dobi često se javlja u kombinaciji s atopijskim dermatitisom.
Štoviše, zbog alergije na hranu nerijetko se pogoršava atopijski dermatitis u djece, zbog čega je eliminacijska prehrana vrlo česta terapija. Znanstvena istraživanja sve više ukazuju na preventivnu ulogu probiotika kad je riječ o atopijskom dermatitisu i alergijama, a isto tako sve se više govori i o njihovom terapijskom učinku. Jedno od najnovijih istraživanja provedenih u Poljskoj pokazalo je da se težina atopijskog dermatitisa u djece kojoj je dodavana probiotička kultura Lactobacillus rhamnosus GG smanjila, a rezultati su bili još bolji u djece koja su imala atopijski dermatitis udružen s alergijom na kravlje mlijeko.
Kad je riječ o alergijama na hranu i intoleranciji na sastojke hrane poput laktozne intolerancije, intolerancije na gluten i drugo, integritet crijeva je neminovno izuzetno važan. Naime, upravo narušena crijevna mikrobiota, odnosno disbioza, ima negativan učinak na zdravlje crijevne sluznice, koja postaje osjetljivija i propusnija, što dovodi do pojava alergija i intolerancija na hranu. Stoga se liječenjem crijevne mikrobiote djeluje na zdravlje crijevne sluznice i time na zdravlje cijeloga organizma. Upotreba probiotičkih pripravaka najbolji je terapijski pristup liječenju disbioze, a u ovom trenutku najistraživaniji i najčešće upotrebljavan je Lactobacillus rhamnosus GG.
