Pravo vrijeme za dobre bakterije
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) definicija probiotika je „živi mikroorganizmi koji, kada se uzimaju u odgovarajućim količinama, osiguravaju zdravstvene koristi za domaćina“. Probiotike često nazivamo i dobre ili korisne bakterije.
Crijevna mikrobiota
Naša crijeva domaćin su bilijunima bakterija koje se odlikuju visokom raznolikošću. Jednom riječju, naziv je za te brojne bakterije mikrobiota, odnosno crijevna mikrobiota. Možda ćete naići i na naziv mikrobiom, koji označava ukupni genetski materijal svih mikroorganizama koji se nalaze u našem probavnom sustavu.
Naša se mikrobiota bori protiv štetnih bakterija i služi kao potpora u pružanju otpornosti na njih, djeluje na imunološki sustav i pomaže u probavljanju hrane, ali također utječe na bihevioralne i neurološke funkcije, što su pokazale nedavne studije.
Na naše bakterije u crijevima može utjecati naš stil života. U velikoj mjeri to je prehrana, zatim fizička aktivnost, razni virusi i infekcije koji nas mogu zahvatiti, ali i stres, koji je u današnje vrijeme suputnik svakoga modernog čovjeka. Zbog svega navedenog nastupaju promjene u sastavu i raznolikosti crijevnog bioma.
Broj bakterija u našim crijevima može se smanjiti i uzrokovati crijevni disbalans te izazvati i probavne tegobe poput proljeva, zatvora, usporene probave, nadutosti i grčeva ili drugih zdravstvenih problema. Stoga je iznimno važno održavati crijevnu ravnotežu koju odlikuje pravi omjer između korisnih i štetnih bakterija.
Kada se preporučuje uzimati probiotike?
- Kada želimo imati reguliranu probavu
- Kada je vjerojatnost probavnih tegoba veća
- Kada uzimamo antibiotike
- Kada idemo na putovanje
- Kod pojave rotavirusa
- Kada nam je prehrana neuravnotežena
- U starijoj dobi, kada je probava zbog fiziologije organizma usporenija
- Kada smo u češćem kontaktu s ljudima u zatvorenom području, primjerice zimi, i to u školama, vrtićima, uredima i trgovačkim centrima
- Kada se naši probavni problemi često ciklički pojavljuju i ne jenjavaju
Zašto bismo trebali uzimati probiotike kada koristimo antibiotike?
Antibiotici su kao dvostruka oružja. Zadaća im je uništiti patološke mikroorganizme ili mikrobe koji su pokrenuli određenu bakterijsku infekciju. Međutim, oni nisu selektivni, stoga će usput razoriti i dobre mikrobe u crijevima. Taj će čin prouzročiti neravnotežu crijevne flore i razmnožavanje neželjenih mikroorganizama.
Kako se to ne bi dogodilo, uvijek se preporučuje uz antibiotik uzeti i probiotik, no uz odgovarajući vremenski razmak. Dobre bakterije iz probiotičke kulture natjecat će se sa štetnim bakterijama za mjesta u našim crijevima i za nutrijente, povećat će broj i raznolikost bakterija te osigurati daljnju ravnotežu i spriječiti bilo kakve probavne smetnje.
Antibiotici uništavaju i dobre bakterije u crijevima, stoga se kod terapije antibioticima preporučuje uzimanje probiotika. Oni osiguravaju ravnotežu u crijevima i sprječavaju probavne tegobe.
Sezonalnost i probavne tegobe
Toplije i vlažnije vrijeme te visoke temperature omogućuju lakše razmnožavanje bakterija, zbog čega se probavne smetnje poput proljeva češće javljaju tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Tako je i s virusima – kod nekih je uočena sezonska pojavnost, a drugi se javljaju neovisno o godišnjem dobu.
Rotavirus
Na globalnoj razini gotovo se sva djeca do svoje pete godine života barem jednom zaraze rotavirusom, međutim, to je najznačajniji uzročnik akutnog infektivnog proljeva kod djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine života. Rotavirus se uglavnom javlja u zimskim mjesecima, a od njega mogu oboljeti i odrasli.
Proljev i povraćanje prati velik gubitak tekućine koji može izazvati dehidraciju, stoga se preporučuje nadoknada tekućine i elektrolita, uzimanje dokazano učinkovite probiotičke kulture i dobra higijena za sprječavanje širenja virusa.
Odaberite pravu probiotičku kulturu koja će odgovarati svim potrebama vašega organizma.
Putovanja
Tijekom putovanja promjena rutine i svakodnevnih aktivnosti te prilagodba na novu prehranu mogu izazvati probavne tegobe, zbog čega se preporučuje uzimanje probiotičke kulture i tjedan dana prije odlaska na put.
Pored gore obrađenih indikacija narušena probava s pratećim tegobama poput grčeva i nadutosti može se javiti u starijoj životnoj dobi, zbog nekvalitetne prehrane koju je izazovno održavati u ravnoteži u ovo ubrzano moderno doba, zbog svakodnevne pojavnosti stresnih situacija i kod češćeg ljudskog kontakta, od kojega ne možemo pobjeći.
Cilj svih tih problema može se svesti na zajednički nazivnik – regulirana probava, a adekvatno rješenje za nju uvijek će biti probiotik. Probiotičke se kulture međusobno razlikuju, stoga je iznimno važno pažljivo odabrati odgovarajuću probiotičku kulturu koja će zadovoljiti sve potrebe organizma.
Najistraženiji probiotik, koji je dobar, učinkovit i klinički dokazan izbor za sve gore navedene tegobe upravo je Lactobacillus rhamnosus GG. Uz jednostavno uzimanje 1x dnevno LGG je siguran za korištenje i tijekom šest mjeseci.
Izaberite pravi put do regulirane probave!
Referencije:
- Probiotics in food: Health and nutritional properties and guidelines for evaluation – FAO Food and Nutrition Paper 85. WHO/FAO, 2006
- Chao et al. The seasonality of diarrheal pathogens: A retrospective study of seven sites over three years. PLoS Negl Trop Dis., 2019.
- Hasan et al. Factors affecting the composition of the gut microbiota, and its modulation. PeerJ., 2019.
- Huey Shi L et al. Beneficial Properties of Probiotics. Trop Life Sci Res., 2016.
- Jonathan Cohen, William Powderly, Steven Opal. Infectious Diseases, 2nd volume, 4th edition. Section 8, page 1390. Elsevier, 2016.
- Bae. Prophylactic efficacy of probiotics on travelers’ diarrhea: an adaptive meta-analysis of randomized controlled trials. Epidemiol Health., 2018.
- Hilton et al. Efficacy of Lactobacillus GG as a Diarrheal Preventive in Travelers. J Travel Med., 1997.
- Capurso. Thirty years of Lactobacillus rhamnosus GG: A Review. J Clin Gastroenterol., 2019.
