Prehrana djeteta kod virusnog proljeva
Dojenčad i djeca imaju malu tjelesnu masu pa učestalim proljevastim stolicama vrlo brzo gube tekućinu iz tijela, zbog čega postoji visok rizik od teške dehidracije. Imajući na umu ovu činjenicu, neki roditelji svim silama pokušavaju zaustaviti proljev, međutim to se nikako ne preporučuje.
Naime, proljev je prirodni obrambeni mehanizam tijela kojim se ono čisti od patogena, stoga mu treba dopustiti da odradi svoju ulogu u borbi protiv loših bakterija i virusa.
Najvažnija je rehidracija
Najbolji način sprječavanja dehidracije jest pravilna rehidracija, odnosno unošenje tekućine u tijelo. Kad je dijete bolesno, roditelji mu vole udovoljiti, pa često kao glavni oblik tekućine djeci daju voćne sokove i zaslađene čajeve, što zapravo uopće nije dobar pristup. Naime, takvi napici sadrže puno šećera, fruktoze i saharoze, koji povećavaju količinu proljeva i njegovo trajanje.
Upravo zato pravilan izbor rehidracijske tekućine uključuje, u prvom redu, rehidracijske otopine (ORS), povrtne i mesne juhe, vodu ili napitak od ocijeđenog limuna, pola žličice meda i malo soli (na vrh vilice) koji se dodaju u oko 250 do 300 ml vode ili čaja.
Takva tekućina tijelu će vratiti izgubljene elektrolite (natrij, kalij, magnezij, cink) i vodu te neće dodatno potaknuti razvoj proljeva.
U starija vremena za bolesnika s proljevom uvijek se preporučivala lagana prehrana, odnosno prehrana koja je vrlo često podrazumijevala vodu, čaj, banane, rižu, jabuke i dvopek, tzv. BRAT dijeta (bananas, rice, applesauce and toast). Međutim, danas medicina i klinička dijetetika preporučuju drugačiji pristup.
Naime, ako se u obzir uzme činjenica da bolesno dijete proljevom, povišenom temperaturom, povraćanjem i drugim simptomima gubi energiju te da njegovo tijelo biva iscrpljeno, važno je pružiti mu odgovarajuću prehranu da sačuva snagu pa se zato preporučuje provedba uobičajene djetetove prehrane. U dojenčadi je nastavak dojenja obavezan, a u veće djece preporučuje se dvofazni prijelaz na uobičajeni djetetov jelovnik.
Rehidracija je najvažnija mjera prilikom proljeva!
Prvi dani proljeva
Prva faza odnosi se na prva dva dana proljeva, odnosno prva dva dana viroze. U tom razdoblju savjetuje se nešto laganija prehrana koja uključuje juhe, rehidracijsku otopinu, kašicu od griza , banane, rižu s mrkvom kuhanom u juhi, komadiće kuhanog krumpira i piletine te kruh.
Djetetu se nude manji i češći obroci, po prilici svaka dva sata, između kojih se djetetu obavezno nudi rehidracijska otopina.
Druga faza podrazumijeva obogaćivanje djetetove prehrane lakše probavljivim namirnicama, a koje imaju visoku energetsku i nutritivnu vrijednost, to su tjestenina, kukuruzna krupica, razne žitarice, jaja, sir te manje količine maslaca i visokokvalitetnih biljnih ulja. Virusni proljev u dječjoj dobi gotovo je neizbježan, no pametni pristup, koji u prvom redu podrazumijeva odgovarajuću rehidraciju, pravilnu prehranu i vraćanje probavnog sustava u ravnotežu probiotičkim preparatima, ubrzat će ozdravljenje.
Nadoknađivanje hranjivih sastojaka
Osim tekućine putem proljeva gube se i mnoge hranjive tvari te stoga uz uvažavanje raznolike i uravnotežene prehrane treba povećati i unos vitamina C, kalcija, natrija, kalija i cinka.
Budući da selektivan unos mikronutrijenata nije lako provediv, najbolji način nadoknade vitamina i minerala jest potpuna suplementacija u vidu multivitaminskih pripravaka koji odgovaraju dobi djeteta. Suplementaciju je najbolje započeti što prije te ju je najprikladnije davati neposredno nakon obroka.
Nikako se ne smije zaboraviti da je čovjekov probavni sustav živ te da o njegovom zdravlju i unutarnjoj ravnoteži mikroflore ovisi zdravlje čitavog organizma.
Proljev je obrambeni mehanizam kojim se tijelo čisti od uzročnika infekcije, no tijekom tog procesa narušava se ravnoteža probiotičkih kultura koje nastanjuju probavni sustav, zbog čega moderna medicina, uz pravilnu rehidraciju i odgovarajuću prehranu, preporučuje obaveznu terapiju klinički ispitanim probiotičkim kulturama.
U smjernicama se preporučuju dokazano učinkoviti Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii. Uzimanjem tih „dobrih“ bakterija stvaraju se nepovoljni uvjeti za rast i razvoj patogena, a rezultat je skraćeno trajanje proljeva, bolja iskoristivost hranjivih tvari i snažniji rad imunološkog sustava.
U slučaju proljeva preporučuje se uzimanje dokazano učinkovitih probiotičkih kultura koje smanjuju trajanje i intenzivnost proljeva.
Virusni proljev u dječjoj dobi gotovo je neizbježan, no pametni pristup, koji u prvom redu podrazumijeva odgovarajuću rehidraciju, pravilnu prehranu i vraćanje probavnog sustava u ravnotežu probiotičkim preparatima, ubrzat će ozdravljenje.
