Probiotici, prebiotici i sinbiotici za neznalice

Pozitivne učinke fermentacije bakterija mliječnih kiselina na zdravlje poznavali su već u antičkim vremenima. Rimljani i Grci poznavali su različite recepte za fermentaciju mlijeka, Egipćani su pripremali kiselo mlijeko od kravljeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka, a u Indiji su fermentirane mliječne napitke koristili stoljećima prije naše ere.

Bakterije koje obitavaju u probavnom sustavu utječu na zdravlje pojedinca. Probiotici su živi mikroorganizmi koji doprinose zdravlju domaćina ako se uzimaju u dovoljnim količinama, npr. pozitivno utječu na probavu i poboljšavaju imunološki sustav. Izrazom prebiotik označavamo netopljiva vlakna koja doprinose boljem preživljavanju i rastu probiotika te drugih za zdravlje bezopasnih mikroorganizama u tijelu. Kada kombiniramo probiotike i prebiotike u jedan preparat, dobivamo sinbiotike. Konzumacija pravilno odabranih probiotika, prebiotika ili sinbiotika doprinosi poboljšanju zdravlja.

Probioticima se pripisuju i brojni drugi blagotvorni učinci, kao što su poboljšanje metabolizma laktoze, jačanje imunološkog sustava, liječenje probavnih bolesti (npr. kronične upalne bolesti crijeva) i alergijskih bolesti (npr. atopijskog dermatitisa), gubitak tjelesne mase te snižavanje krvnog tlaka i razine kolesterola.

Kako bi probiotici imali optimalan učinak, ključno je da za sebe odaberemo pravi probiotik jer se za npr. sprječavanje proljeva primjenjuju druge probiotičke bakterije nego za jačanje imunološkog sustava.

Stručnjaci tvrde da optimalna količina konzumiranih probiotika ovisi o vrsti probiotika, ali se općenito smatra da preporučeni dnevni unos iznosi barem jednu milijardu (10⁹) probiotičkih bakterija.

Probiotici su mikroorganizmi koji pozitivno utječu na naše zdravlje

Riječ probiotik potječe iz grčkog jezika i znači za (pro-) život (-bios). Izraz je skovao njemački istraživač Ferdinand Vergin 1954. godine, a koristio ga je pri opisivanju negativnih učinaka antibiotika i drugih antimikrobnih sredstava na crijevnu mikrobiotu (tj. na bakterije koje nastanjuju određenu okolinu, u ovom slučaju crijeva). Istovremeno je naglasio da uzimanje probiotičkih bakterija pozitivno utječe na crijeva.

Naša prehrana ima ključan utjecaj na sastav crijevne mikrobiote, a njezino zdravlje možemo održavati i uzimanjem probiotičkih bakterija. Probiotici se uzimaju s fermentiranom hranom, kao što su npr. jogurt i kefir te kiseli kupus, ali i u obliku dodataka prehrani

Prebiotici su vlakna koja potiču rast i aktivnost probiotika

Prebiotici su neprobavljivi sastavni dijelovi hrane koji potiču rast i/ili aktivnost nekih mikroorganizama u crijevima, čime se poboljšava zdravlje domaćina, u našem slučaju čovjeka. Dakle, prebiotici su hrana za odabrane bezopasne mikroorganizme u crijevima (uključujući i probiotičke mikroorganizme) i mogu se koristiti kao alternativa probioticima ili kao dodatna podrška probioticima.

Svi prebiotici su vlakna, ali sva vlakna nisu prebiotici. Vlakno se smatra prebiotikom ako ga ne mogu razgraditi želučani enzimi i ne apsorbira se u tankom crijevu. Za prebiotike je karakteristično da ih mogu razgraditi samo oni mikroorganizmi u crijevima koji imaju pozitivan učinak na zdravlje.

Prebiotici smanjuju učestalost i trajanje proljeva, smanjuju upale i druge simptome povezane s kroničnom upalnom bolesti crijeva te štite od razvoja raka crijeva. Osim toga, doprinose povećanom upijanju minerala iz hrane, smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, povećavaju osjećaj sitosti i doprinose održavanju normalne tjelesne mase.

Prebiotike možemo konzumirati s hranom ili u obliku dodataka prehrani. Među prebiotike spadaju npr. fruktooligosaharidi, koji su sastavni dio crvenog luka, češnjaka, šparoga i artičoka; galaktooligosaharidi, koji su sastavni dio brokule, kupusa, cvjetače i kelja; ksiloogosaharidi, koje nalazimo u medu i brezinom šećeru (ksilitolu). Među prebiotike spadaju i polisaharidi, npr. inulin, koji je sastavni dio banana i artičoka, te škrob, koji se nalazi u krumpiru, riži i zelenim bananama. Da bi se postigli pozitivni učinci probiotika na zdravlje, treba uzimati barem nekoliko grama vlakana dnevno.

Sinbiotici su kombinacija probiotika i prebiotika

Preparati koji sadrže mješavinu probiotika i prebiotika nazivaju se sinbiotici. Izraz su prvi put upotrijebili istraživači Gibson i Roberfroid 1995. godine, koji su probiotiku dodali prebiotik kako bi potonji poboljšao preživljavanje i opstanak probiotičkih mikroorganizama u crijevima.

Prebiotici su izvor hrane za probiotičke bakterije u crijevima, što im omogućava da lakše prežive, a probiotici u prisutnosti prebiotika također imaju veću otpornost na različite čimbenike iz okoline. Uzimanje sinbiotika doprinosi uravnoteženoj crijevnoj mikrobioti, sprječava zatvor i proljev, utječe na imunološki sustav te doprinosi smanjenju kancerogenih tvari u crijevima. Sinbiotici također djeluju antialergijski i doprinose sprječavanju razvoja osteoporoze te smanjenju količine masnoća i šećera u krvi. Kako bi se omogućili pozitivni učinci uzimanja sinbiotika, nužno je da sinbiotici sadrže barem nekoliko grama prebiotika i dokazano učinkovite koncentracije probiotika.

Područje sinbiotika u odnosu na probiotike i prebiotike razmjerno je novo, stoga je i manje istraženo. Provedeno je već nekoliko kliničkih istraživanja koja pokazuju pozitivne učinke upotrebe sinbiotika na zdravlje, ali će biti potrebna dodatna istraživanja da bi se pokazale potencijalne prednosti upotrebe sinbiotika u odnosu na druge dodatke prehrani.