Proljev i prehrana

Koji su uzroci proljeva?

Proljev je najčešće posljedica akutne infekcije probavnoga sustava (gastroenteritisa), koja može biti virusnog i bakterijskog porijekla, zatim trovanja hranom te se može javiti kao nuspojava uzimanja nekoga dodatka prehrani ili lijeka (najčešće antibiotika).

Takav je tip proljeva akutan, traje od nekoliko dana pa do 1, najviše 2 tjedna. Zbog velikoga gubitka tekućine, elektrolita i hranjivih tvari proljev zaista može značajno ugroziti stanje bolesnika.

Proljev može biti i posljedica dijagnoze kao što su alergije, intolerancije na pojedine sastojke hrane (najčešće laktoza) i sindroma iritabilnog crijeva/kolona te se može javiti zbog tjeskobe ili nervoze. Proljev u takvim slučajevima može trajati vrlo kratko, ali i nešto duže vrijeme.

Kroničniproljev obično traje više od četiri tjedna i najčešće je posljedica težih i kroničnih probavnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva, celijakije, kroničnoga pankreatitisa i sindroma iritabilnog crijeva. Tijekom tako dugog razdoblja osoba počinje gubiti na tjelesnoj masi, osjeća se sve slabije, gubi apetit i javlja se pothranjenost.

Na koji način liječiti proljev?

Prvi je i osnovni način liječenja proljeva otkrivanje i uklanjanje uzroka. Nasilno zaustavljanjeproljeva nije rješenje.

Ideja da se proljev zaustavi što prije zapravo nikako nije dobra. Naime, proljev je prirodni način organizma da se na najbrži mogući način riješi toksina i nametnika, odnosno bakterija, virusa ili parazita. Upravo iz tog razloga ubrzano i neprirodno zaustavljanje proljeva može pogoršati situaciju.

Naravno, kad je riječ o kroničnom proljevu, treba se hitno javiti liječniku, pristup je u takvom slučaju u što je mogućem bržem roku pronaći uzrok proljeva te dovesti bolest pod kontrolu, čime se smanjuje broj stolica i funkcija crijeva vraća u normalu.

Kompenziranje posljedica akutnog proljeva prva je linija samopomoći. Cilj je spriječiti stanje dehidracije i gubitak energije. Tradicionalno, krepka juha podrazumijevala je odličan izvor tekućine, elektrolita, nešto proteina i ugljikohidrata te se smatra jednom od prvih rehidracijskih tekućina.

Konzumacija čaja tradicionalno se povezuje s liječenjem, no moramo imati na umu da su to zapravo vodeni ekstrakti ljekovitoga bilja gdje svaka biljka ima svoje ljekovite značajke. Ako se njihova svojstva ne poznaju, konzumacijom čaja može se učiniti više štete nego koristi, zbog čega se savjetuje izbjegavati eksperimentiranje i tradicionalno se držati ispijanja nezaslađenog čaja od šipka.

Danas postoje posebne, jasno formulirane rehidracijske soli ili otopine koje se savjetuje koristiti za rehidraciju kod proljeva, i to sve vrijeme dok proljev traje. Dodatno, postoje znanstveni dokazi da bi uzimanje dodataka prehrani u vidu pojedinih probiotika moglo značajno doprinijeti obnovi crijevne mikrobiote te time stabilizaciji rada crijeva i smirivanju proljeva.

Kako prilagoditi prehranu kod proljeva?

Logična su pitanja koja se postavljaju kad su u pitanju poremećaji probavnoga sustava što jesti, postoji li hrana koja pomaže smirivanju proljeva, može li se hranom spriječiti nastanak pothranjenosti, umora i drugih posljedica proljeva.

Hrana ima važnu ulogu, no hranom ne možemo izliječiti proljev. I akutni i kronični proljev prestaju s liječenjem bolesti ili uklanjanjem uzroka, pri čemu pravilnom prehranom možemo očuvati relativno dobro stanje organizma.

Jedna je od najpoznatijih, danas dokazano nepotrebnih i u većini slučajeva napuštenih dijetetskih mjera kad je u pitanju proljev tzv. BRAT-dijeta (banana, riža, jabuka i kruh, odnosno engl. Banana, Rice, Apple, Toast). Ta je dijeta vrlo restriktivna, a svrha joj je smiriti proljev. Danas se zna da takav tip prehrane ne doprinosi prestanku proljeva, već naprotiv smanjuje unos hranjivih tvari koje se gube proljevom, masnoća koje usporavaju prolaz hrane kroz crijevo i pothranjuje bolesnika, zbog čega se napušta i nikako se ne preporučuje provoditi.

Normalna, uravnotežena raznolika prehrana, bez značajnih restrikcija održava normalan unos hranjivih tvari i doprinosi bržem ozdravljenju.

Budući da tijelo ima svoje prirodne mehanizme obrane, neke namirnice, jela i napitci neće nam odgovarati. Bitno je tada poslušati svoje tijelo i ne forsirati konzumaciju hrane koja nam „ne ide“.