Srušimo mitove o probavi
To su samo neke od najčešćih zabluda, ali ako želite da vaša probava bude zdrava, važno je da ste upoznati s pravim činjenicama jer ćete samo tako sačuvati zdravu probavu i također da se pobrinete za opće dobro stanje i zdravlje cijeloga tijela.
Regulirana probava je itekako važna. Jeste li se već susreli sa zatvorom, proljevom, pretjeranim napuhivanjem, bolovima u trbuhu...? Što god nam se događa, najprije nam je neugodno, a onda se suočavamo s problemom da li uopće krenuti na put, gdje će biti odgovarajući zahodi...
1. Probava se odvija u želucu
Dio probave zaista se odvija u želucu, ali hrana do njega prolazi nekoliko postaja. Proces probave počinje već u ustima i u jednjaku, zatim hrana dolazi do želuca, a probava se onda nastavlja u tankom crijevu i završava u debelom crijevu. Cijeli proces probave prilično je složen i puno opsežniji od onoga što se događa u želucu.
2. Proljev je znak infekcije, stoga je najbolje ostaviti da on sam riješi problem u našem tijelu
Uzroci proljeva mogu biti razni: od bakterija, virusa, pokvarene hrane, uzimanja antibiotika pa do stresa i alergija. Kakav god da je razlog, stručnjaci preporučuju brzo liječenje jer proljev može brzo izazvati dehidraciju, a iz tijela se izbacuju i brojni važni elektroliti.
Kada se pojavi proljev, preporučuje se unošenje što više tekućine i posebno pripremljene rehidracijske otopine koje su dostupne u ljekarni, može i voda ili nezaslađen čaj te upotreba proizvoda s korisnim mliječnokiselinskim bakterijama.
Kada se pojavi proljev, stručnjaci preporučuju brzo poduzimanje mjera jer je moguća dehidracija.
3. Pravilan ritam izlučivanja stolice je jednom dnevno
U stvari nema pravila za ritam pražnjenja crijeva. Većina ljudi stolicu stvarno izlučuje jednom dnevno, mnogi čak i više puta dnevno ili rjeđe, recimo dva do tri puta tjedno. Znajte da je jedini pravi ritam onaj na koji ste vi navikli. I stručnjaci sve te ritmove shvaćaju normalnim. Ali ako vaše pražnjenje crijeva postane drukčije od uobičajenog, probajte uzeti proizvode s korisnim mliječnokiselinskim bakterijama.
4. Tegobe s probavom su nešto čega bi vas trebalo biti sram
86 % svih odraslih susreće se s tegobama s probavom, a barem polovicu odraslih često muče poremećaji probave. Uz toliku učestalost probavne tegobe zaista nisu nešto čega biste se trebali sramiti. Te tegobe su svakodnevne, a učinkovita pomoć za to su i proizvodi s mliječnokiselinskim bakterijama.
5. Puno tekućine dobro je u otklanjanju zatvora
Uzrok zatvora krije se negdje drugdje. Naravno, treba se pobrinuti za dovoljan unos tekućine, ali ni dvije do tri litre tekućine dnevno ne mogu izliječiti zatvor. Zatvor može nastati i kao posljedica uzimanja raznih lijekova, zbog stresa, promjene sredine... Vrlo je važna kvaliteta prehrane.
6. Za zdravu probavu treba popiti što više probiotičkih kultura
Redovito konzumirate funkcionalne jogurte ili drugeproizvode s korisnim bakterijama jer ste čuli da je to dobro za vašu probavu? Neki sojevi korisnih bakterija dokazano zaista pomažu kod nekih probavnih tegoba, ali nije istina da pomažu baš svi. Uvijek potražite koji soj sadrže proizvodi s korisnim mliječnokiselinskim bakterijama i raspitajte se koliko su istraženi.
Proizvodi WAYA Biotic sadrže jedan od najistraženijih sojeva na svijetu – Lactobacillus rhamnosus GG. To je »dlakavi« probiotik koji se svojim fleksibilnim bičevima (pilima) veže za crijevnu sluznicu i uspješno se »bori« protiv štetnih bakterija.
Dokazano je da neki probiotički sojevi pomažu kod probavnih tegoba, ali ne svi. Raspitajte se!
7. Slijepo crijevo nije važno
U prošlosti se smatralo da slijepo crijevo nije bitno. Ali danas je dokazano da slijepo crijevo služi kao inkubator za korisne mliječnokiselinske bakterije. Kada se pojave razne bolesti, slijepo crijevo oslobađa te bakterije i tako pridonosi liječenju. To je i razlog što se slijepo crijevo sada odstranjuje samo u nužnim slučajevima.
8. Korisne mliječnokiselinske bakterije su u trbuhu
Djelomično je točno. Dobre bakterije –prisutne su u cijelom tijelu, gdje se brinu za uspostavljenu ravnotežu između dobrih i loših bakterija. Na milijune ih živi u ustima, nosnoj šupljini, jednjaku, oko pluća. Nalaze se i u našem želucu, crijevima, vagini, oko anusa, u zglobovima, ispod pazuha, ispod noktiju, između prstiju, u mokraćnim kanalima i na mnogim drugim mjestima u tijelu i tako čine važan dio našeg tijela. Najviše ih ima u debelom crijevu, gdje je i najpovoljnija sredina za njih – ima dosta hrane, a sredina nije toliko kisela kao u želucu.
