Upotreba antibiotika u odraslih – Antibiotici, prehrana i oporavak

Kako tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcija?

Pitanje je što sami za sebe možemo učiniti i kako svome tijelu možemo pomoći u borbi protiv infekcija? Kada tijelo napadnu bakterije, javlja se upala, odnosno nastaje upalni proces, što potiče imunološki odgovor organizma. U tom trenutku tijelu u borbi protiv patogenih bakterija možemo značajno pomoći pravilnim izborom namirnica.

Često zbog mučnina, povraćanja, proljeva i bolova gubimo apetit i vrlo se loše hranimo; prehrana tada uglavnom uključuje kruh ili dvopek, suhe grickalice i kekse te slatke čajeve, zbog čega tijelo ne dobiva ono što mu je najviše potrebno i time se dodatno iscrpljuje. Štoviše, slatki čajevi mogu dodatno pojačati proljev nastao zbog infekcije i/ili antibiotičke terapije.

Važna je prehrana

Antioksidansi iz hrane uvelike će smanjiti oksidativni stres uzrokovan infekcijom i potaknuti proizvodnju IgA-protutijela, koja su imunološki odgovor na infekciju. Proantocijanidini, polifenoli i pojedini mikronutrijenti poput vitamina C, vitamina E, vitamina B-skupine te cinka i magnezija dodatno će očuvati tkiva koja su se zbog infekcije i uzimanja antibiotika oštetila i pomoći im u regeneraciji.

Izvori navedenih nutrijenata u prvom su redu voće, osobito bobičasto voće poput kupina, malina, borovnica, ribiza i aronije, te zeleno lisnato povrće poput zelene salate, špinata, blitve i kelja. Te namirnice mogu se kombinirati i u smoothieju koji se tijekom dana može pijuckati, što neće opteretiti probavni sustav, a dat će tijelu velike doze hranjivih tvari, fitonutrijenata i vlakana

Antibiotici i nuspojave

Nažalost, iako liječe i spašavaju živote, antibiotici imaju neke nuspojave. Jedna je od najpoznatijih proljev. Proljev se javlja zbog djelovanja antibiotika na pojedine korisne crijevne bakterije koje se prirodno nalaze u probavnom sustavu. Naime, uništavajući patogene bakterije, antibiotik vrlo često uništava i one korisne, zbog čega se javlja disbioza. U tom slučaju u najvećoj mjeri pomažu probiotički dodaci prehrani.

Jedan od najispitivanijih i najučinkovitijih sojeva jest Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) u preporučenoj dozi 9–10 milijardi CFU (bakterijskih stanica). Probiotik se savjetuje uzeti prije, tijekom i nakon terapije antibiotikom jer se na taj način najviše umanjuje negativni učinak antibiotika na crijevnu mikrofloru, a nuspojave su blaže i kraće traju.

Suplementacija probiotika nije važna samo radi uspostavljanja ravnoteže u probavnom sustavu. Dobro je poznato da probiotici imaju snažno imunomodulatorno djelovanje koje je prepoznato na razini crijevne sluznice, gdje onemogućavaju vezanje i rast patogenih bakterija, ali i na razini cijelog organizma jer pojačavaju obrambeni odgovor tijela.

Prehrambene smjernice tijekom infekcija

Najnovije smjernice vezane za prehranu kod infekcija potiču što je više moguće uravnoteženu i raznovrsnu prehranu. Preporučuje se konzumacija sve hrane, a kad je riječ o mlijeku i mliječnim proizvodima, naglasak se stavlja na one fermentirane poput acidofila, kefira, jogurta i kiselog mlijeka; svakako treba imati na umu da konzumacija tih proizvoda u većim količinama može pojačati proljev, stoga se u prvom redu savjetuje uzeti probiotik.

Međutim, često zbog malaksalosti, manjka apetita i mučnine osoba ne može unijeti dovoljno hranjivih tvari, a s druge strane tijelo u borbi protiv infekcije troši više vlastitih zaliha nego je uobičajeno. Tada nije naodmet uzeti i multivitaminsku suplementaciju koja sadrži pojačanu dozu vitamina C (oko 500 mg na dan), vitamin E i cink kao najjače antioksidanse i nutrijente koji sudjeluju u mnogim imunološkim reakcijama.

Suština prehrane tijekom razdoblja akutne bakterijske infekcije jest svakodnevno tijelu priskrbljivati sve potrebne hranjive tvari. Na taj način tijelo neće iscrpiti sve svoje rezerve i malaksati, već će imati snage pravilno i snažno odgovoriti na infekciju te će se nakon infekcije vrlo brzo oporaviti i time puno manje biti podložno novim bolestima.