Zima i nedostatak vitamina D

Urša Jarc, mr. pharm.
Započeli su kratki dani s dugim zimskim noćima . Na posao odlazimo i s posla se vraćamo po mraku, a tijekom dana katkad vidimo poneku sunčevu zraku samo kroz prozor ureda, ako nam to naravno vrijeme dopusti. Takav način života utječe na naše zdravlje jer može dovesti do nedostatka vitamina D.
Zimi je nedostatak vitamina još veći

Vitamin D nije bez razloga poznat kao sunčani vitamin. Naime u našoj koži proizvodi se uz djelovanje sunčevih zraka. No prisutan je u određenoj hrani, kao što su meso, ulje jetre masnih riba i obogaćeno mlijeko ili sokovi, ali u premalim količinama, da bi se dovoljna količina unijela u tijelo samo prehranom.

Zašto je vitamin D važan?

Vjerojatno je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, iznimno je učinkovit za imunološki sustav i mišiće. Brojna istraživanja pokazala su i da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja karcinoma, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.

U slučaju nedostatka vitamina D dolazi do nedostatka kalcija i fosfora u krvi što uzrokuje sporiji rast i razvoj kostiju. Kod djece to može uzrokovati rahitis, a kod odraslih osteopeniju, odnosno osteoporozu.

Za zdrav rast i razvoj kostiju djece preporučuje se dnevno dodavanje vitamina D3 u prehranu.

Vitamin D zimi

Vitamin D proizvodi se u koži uz djelovanje UVB zraka. U slučaju lošeg vremena, upotrebe kreme sa zaštitnim faktorom ili tamne puti prodiranje UVB zraka u kožu se smanjuje. Melanin u koži tamnopute osobe utječe na apsorpciju UVB zraka jednako kao i krema sa zaštitnim faktorom 15 pri svijetloj puti. U oba se slučaja apsorpcija UVB zraka smanjuje za otprilike 99 %.1

Za dobru apsorpciju važan je i kut pod kojim sunčeve zrake padaju na površinu zemlje. Što je sunce pod većim kutom, to više UVB zraka tijelo može apsorbirati. Zimi, kad je sunce niže, i apsorpcija UVB zraka je manja, što uzrokuje i smanjenje sinteze vitamina D.

Bez obzira na godišnje doba, povećani rizik od nedostatka vitamina Dpostoji kod dojenčadi i manje djece, starijih osoba kod kojih je sposobnost sinteze vitamina D u koži smanjena, osoba prevelike tjelesne mase, trudnica i svih osoba koje (ne)namjerno izbjegavaju sunčevu svjetlost.1

Što sami možemo učiniti

Teoretski vitamin D bi se u koži mogao dovoljno proizvesti ljeti pri odgovarajućoj izloženosti sunčevoj svjetlosti za cijelu zimu jer se višak može pohraniti u masne zalihe odakle se po potrebi može izlučivati.

U dva tjedna odmora na moru nažalost ne možemo proizvesti dovoljno zaliha za cijelu godinu. Osim toga, određene populacije posebno su oprezne pri zaštiti od sunca.

Dojenčad i djeca u pravilu ne izlažu se vrućem ljetnom suncu, a ako se i izlažu, potrebno ih je namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom, obući im odjeću dugih rukava i pokriti im glavu. Na taj se način praktično u potpunosti zaustavlja proizvodnja vitamina D koji je ključan za zdrav razvoj djece.

Udruženja pedijatara trenutačno preporučuju da se prehrani djece do 1. godine starosti dodaje 400 IU (međunarodne jedinice) vitamina D dnevno što odgovara 10 µg, a prehrani tinejdžera od 400 do 1000 IU/dan.

Osim toga, preporučuje se uzimanje vitamina D u obliku uljnih suspenzija jer na taj način nije potrebno uzimati dodatke koji utječu na stabilnost vitamina D i koji mogu uzrokovati alergijske reakcije.

Izvor:

  1. Holick, Chen. Vitamin D deficiency: a worldwide problem with health consequences. Am J Clin Nutr April 2008 vol. 87 no. 4 1080S-1086S
  2. Benedik, E., Fidler Mis, N. New recommendations for vitamind D intake. Zdrav Vestn 2013; 82 supl 1: I-145–51
back to top