Zima i nedostatak vitamina D
Vitamin D nije bez razloga poznat kao sunčani vitamin. Naime u našoj koži proizvodi se uz djelovanje sunčevih zraka. No prisutan je u određenoj hrani, kao što su meso, ulje jetre masnih riba i obogaćeno mlijeko ili sokovi, ali u premalim količinama, da bi se dovoljna količina unijela u tijelo samo prehranom.
Zašto je vitamin D važan?
Vjerojatno je već poznato da je vitamin D važan za jake kosti i zube. Osim toga, iznimno je učinkovit za imunološki sustav i mišiće. Brojna istraživanja pokazala su i da postoji veza između nedostatka vitamina D i razvoja karcinoma, multiple skleroze, alergija, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
U slučaju nedostatka vitamina D dolazi do nedostatka kalcija i fosfora u krvi što uzrokuje sporiji rast i razvoj kostiju. Kod djece to može uzrokovati rahitis, a kod odraslih osteopeniju, odnosno osteoporozu.
Za zdrav rast i razvoj kostiju djece preporučuje se dnevno dodavanje vitamina D3 u prehranu.
Vitamin D zimi
Vitamin D proizvodi se u koži uz djelovanje UVB zraka. U slučaju lošeg vremena, upotrebe kreme sa zaštitnim faktorom ili tamne puti prodiranje UVB zraka u kožu se smanjuje. Melanin u koži tamnopute osobe utječe na apsorpciju UVB zraka jednako kao i krema sa zaštitnim faktorom 15 pri svijetloj puti. U oba se slučaja apsorpcija UVB zraka smanjuje za otprilike 99 %.1
Za dobru apsorpciju važan je i kut pod kojim sunčeve zrake padaju na površinu zemlje. Što je sunce pod većim kutom, to više UVB zraka tijelo može apsorbirati. Zimi, kad je sunce niže, i apsorpcija UVB zraka je manja, što uzrokuje i smanjenje sinteze vitamina D.
Bez obzira na godišnje doba, povećani rizik od nedostatka vitamina Dpostoji kod dojenčadi i manje djece, starijih osoba kod kojih je sposobnost sinteze vitamina D u koži smanjena, osoba prevelike tjelesne mase, trudnica i svih osoba koje (ne)namjerno izbjegavaju sunčevu svjetlost.1
Što sami možemo učiniti
Teoretski vitamin D bi se u koži mogao dovoljno proizvesti ljeti pri odgovarajućoj izloženosti sunčevoj svjetlosti za cijelu zimu jer se višak može pohraniti u masne zalihe odakle se po potrebi može izlučivati.
U dva tjedna odmora na moru nažalost ne možemo proizvesti dovoljno zaliha za cijelu godinu. Osim toga, određene populacije posebno su oprezne pri zaštiti od sunca.
Dojenčad i djeca u pravilu ne izlažu se vrućem ljetnom suncu, a ako se i izlažu, potrebno ih je namazati kremama s visokim zaštitnim faktorom, obući im odjeću dugih rukava i pokriti im glavu. Na taj se način praktično u potpunosti zaustavlja proizvodnja vitamina D koji je ključan za zdrav razvoj djece.
Udruženja pedijatara trenutačno preporučuju da se prehrani djece do 1. godine starosti dodaje 400 IU (međunarodne jedinice) vitamina D dnevno što odgovara 10 µg, a prehrani tinejdžera od 400 do 1000 IU/dan.
Osim toga, preporučuje se uzimanje vitamina D u obliku uljnih suspenzija jer na taj način nije potrebno uzimati dodatke koji utječu na stabilnost vitamina D i koji mogu uzrokovati alergijske reakcije.
Izvor:
- Holick, Chen. Vitamin D deficiency: a worldwide problem with health consequences. Am J Clin Nutr April 2008 vol. 87 no. 4 1080S-1086S
- Benedik, E., Fidler Mis, N. New recommendations for vitamind D intake. Zdrav Vestn 2013; 82 supl 1: I-145–51